HR | EN

GOLI U SEDLU

EASY RIDER
ZEMLJA:

SAD

GODINA:

1969

REDATELJ:

Dennis Hopper

ULOGE:

Peter Fonda, Dennis Hopper, Jack Nicholson

ŽANR:

Film ceste

JEZIK:

engleski

TRAJANJE:

95min

ORIGINALNI NASLOV:
Easy Rider

SINOPSIS:

Dva mlada hippie bikera, Wyatt i Billy, odluče prodati nešto droge, strpati lovu u tankove motora i dati gas iz Kalifornije. Dugim cestama ravnica i pustinja Amerike bacaju se na road-trip otkrivenja smisla vlastitog života.

Putem prema New Orleansu susreću se sa zadrtošću i mržnjom kojima su ispunjeni zabačeni gradići kojima prolaze. U njima nema mjesta za drugačije, jedini način je “njihov način”, a svi drugi su vrijedni samo prijezira. I straha. Konformizam je hit dana, budi kao svi ili se goni.

Ipak, tu i tamo nailaze i na one koji se pokušavaju izboriti za svoj alternativni životni stil, koliko god im sudbina bila neizvjesna. Siromaštvo, loši “tripovi” zbog kojih i LSD gubi čari – čini se da je samo smrt izlaz prema potpunoj slobodi. I onda se pojavljuje on, čovjek koji svojim idejama spaja realnost i naivni idealizam njihovog stila života.

BIO:

Nevjerojatna, više od pet desetljeća duga karijera Dennisa Hoppera zapisala ga je u filmske anale kao multi-talentiranog i prilično nekonvencionalnog glumca/redatelja. Mnogi su ga smatrali pravim primjerom “enfant terriblea” Hollywooda.

Zanimanje za glumu pokazao je još kao tinejdžer i ubrzo je osvojio velik broj televizijskih serija ’50-ih. Prvu je filmsku ulogu dobio u “Johnny Guitar” (1954.), nakon čega je nanizao impresivne “Buntovnik bez razloga” (1955.), “Div” (1956.) i “Obračun kod O.K. Corrala” (1957.). Hopper se brzo sprijateljio s Jamesom Deanom i jako se teško suočio s njegovom smrti 1955.

Tijekom rane 1969., Hopper, Peter Fonda i pisac Terry Southern, napisali su scenarij za kontrakulturni “film ceste” i nekako uspjeli skrpati 400.000 dolara. Te godine rođen je “Easy Rider”, s Hopperom kao redateljem i glumcem, uz kolege Fondu i mladog Jacka Nicholsona. Film je doživio nevjerojatan uspjeh, prvenstveno kod mladih i antiestablišment kulture tog vremena. Izmijenio je Hollywood gotovo preko noći.

Hopper je priznao da je tijekom ’70-ih ozbiljno zloupotrebljavao i legalne i ilegalne supstance, što je dovelo do pada u kvaliteti njegovog rada. Izvukao se rehabilitacijom, a u međuvremenu je uspio upasti u klasike poput “Apokalipsa sada” (1979.) i Lynchev jeziv i erotski “Plavi baršun” (1986.). Mlađa publika će ga pamtiti po opasnoj gradskoj jurnjavi u “Brzini” (1994.).

Hopper je ujedno bio i vješt fotograf, slikar i kolekcionar. Umro je od raka prostate 29. svibnja 2010., ni dva tjedna nakon 74. rođendana. Rođen je 17. svibnja 1936., u Dodge Cityju u Kanzasu.

hrCroatian
en_GBEnglish hrCroatian