HR | EN

DR. STRANGELOVE ILI: KAKO SAM NAUČIO NE BRINUTI I ZAVOLIO BOMBU

DR. STRANGELOVE: OR HOW I STOP WORRYING AND LOVE THE BOMB
06.07. / SUBOTA / 19:00h / KINO TUŠKANAC
ZEMLJA:

SAD, UK

GODINA:

1964

REDATELJ:

Stanley Kubrick

ULOGE:

Peter Sellers, George C. Scott, Sterling Hayden

ŽANR:

Crna komedija

JEZIK:

engleski, ruski

TRAJANJE:

95min

ORIGINALNI NASLOV:
Dr. Strangelove: Or How I Stop Worrying And Love The Bomb

SINOPSIS:

Paranoidni, prolupali general Ripper uvjeren je da Rusi fluorom u vodi truju nevine američke građane, kao dio velike zavjere protiv SAD-a. Bez znanja ostalih generala, predsjednika i svojih nadređenih, uspijeva započeti nuklearni napad na SSSR. Samo Ripper zna kodove kojima se mogu opozvati smrtonosni američki B-52 bombarderi, koji upravo lete prema neslutećim nevinim građanima Majke Rusije. Sva veza sa zračnom bazom iz koje operira je prekinuta. Kazaljka sata se primiče “ponoći” – općem nuklearnom ratu. Kapetan Mandrake, časnik britanskog zrakoplovstva, kojeg Ripper drži zatočenog u bazi, misli da zna kodove za opoziv napada, ali nema kako poslati poruku vanjskom svijetu. Za to vrijeme, u Pentagonu, predsjednik, generali i poseban nuklearni savjetnik, bivši nacistički znanstvenik Dr. Strangelove smišljaju kako svijet spasiti od apsolutnog uništenja.

BIO:

Stanley Kubrick rođen je na Manhattanu, u New Yorku, u obitelji židovskih imigranata. Iako je u školi imao jako loše ocjene, vidjelo se da je inteligentno dijete, pa ga je otac u nadi da će mu bolja okolina pomoći – poslao u Kaliforniju. Kad se iduće godine vratio u Bronx, ništa se nije promijenilo. Otac ga je u konačnici upoznao sa šahom i Kubrick je uskoro postao odličan igrač, a šah je za njega postao način razmišljanja, koji je u životu primjenjivao kako kao artistički motiv u filmovima, tako i kao način za nošenje s neposlušnim glumcima. Kao da je znao, otac mu je za 13. rođendan poklonio fotoaparat. Kubrick je postao i vješt fotograf, što ga je dovelo do suradnje s Look Magazineom, gdje je postao naučnik. Tijekom rada za časopis, zadaci na koje su ga slali pretvorili su ga u zakletog obožavatelja filma. Tijekom 1950. uspio se probiti u industriju, a prvi je tračak talenta pokazao u “Fear and Desire” (1953.), za koji je novac skupio, između ostalog, i sitnim muljažama igranjem šaha u Central Parku. Ubrzo je završio na nišanu holivudskih agenata i do 1960. je već režirao “Spartaka”, s Kirkom Douglasom. Očekivali su da će ga impresionirati obujam takvog spektakla i da će imati tihog, poslušnog redatelja, no Kubrick je uskoro pokazao s kojim autoritetom pristupa filmu i kinematografu s kojim je radio na setu jednostavno je rekao neka sjedi i šuti. Da bi ironija bila veća, isti je za to dobio Oscara. Nakon dva propala braka i pomalo razočaran Hollywoodom, preselio je u Englesku, gdje snima “Lolitu” (1962.), koja je morala biti producirana gotovo paranoično pažljivo kako se ne bi uzbunile cenzorske njuške, koje su u to doba mogle totalno potopiti film. “Dr. Strangelove” iz 1964. za Kubricka je bio iznimno rizičan projekt – prije tog filma riječ “nuklearno” nije bila naročito povezivana s komedijama. Rizik se isplatio, film je prošao fantastično i kod kritičara i kod publike, a uspjeh mu je dao slobodu da radi na bilo kojem projektu koji poželi. Suradnja s Arthurom C. Clarkeom rezultirala je kultnim “2001: Odiseja u svemiru” iz 1968., po mnogima najbolje Kubrickovo djelo koje je utjecalo na nebrojene SF filmove. Par godina nakon toga, 1971., izvukao je još jednog asa iz rukava s “Paklenom narančom”, koja je po prikazu seksa i nasilja konkurirala “Loliti”. Njegova su sklonost perfekcionizmu i traženju apsolutne posvećenosti od glumaca dotad već postale legendarne. Kubrick tu ne staje – “Isijavanje” iz 1980. ponovno je potaknulo glasine o “mučenju” glumaca, a njegova se adaptacija Stephenu Kingu baš i nije svidjela. Stao je na kočnicu i 1987. poentirao sa “Full Metal Jacket”, kojim je dokazao da osim umjetničkog dojma zna i zaraditi na blagajni. Sam Kubrick svojim najboljim filmom smatra “Oči širom zatvorene” (1999.) s Tomom Cruiseom i Nicole Kidman. Nažalost, svoj posljednji projekt, “A.I.”, nikada nije dovršio – 7. ožujka 1999. doživio je srčani udar u snu. Steven Spielberg je otkrio da su bili prijatelji i međusobno se iznimno poštivali. Kako su često pričali o projektu, a Kubrick mu je čak predlagao da ga on režira, Spielberg je preuzeo i dovršio “A.I.”. Što bi Kubrick mislio o gotovom filmu, ostat će zauvijek misterij.

hrCroatian
en_GBEnglish hrCroatian